Trump će održati govor o stanju nacije – ali kakvo je stvarno stanje?

Posljednji put kada je Donald Trump održao govor o stanju nacije, završio je upečatljivim prizorom Nancy Pelosi kako para njegov govor nakon što je završio izlaganje.

Sjećate li se poteza Nancy Pelosi?

Pelosi je tim teatralnim potezom na kraju obraćanja u veljači 2020. (njegov govor 2025. tehnički je bio obraćanje zajedničkoj sjednici Kongresa, a ne govor o stanju nacije) jasno izrazila prijezir demokrata prema Trumpovu ružičastom opisu stanja zemlje kojom je upravljao, dok se hvalio snažnim gospodarstvom i obnovljenom američkom moći u karakterističnoj MAGA(Make America Great Again) retorici.

Malo je vjerojatno da će se to ponoviti večeras; republikanac Mike Johnson sada sjedi na mjestu predsjednika Zastupničkog doma koje je tada držala Pelosi i čvrsto podupire predsjednika.

Ipak, šest godina poslije – i godinu i mjesec dana u Trumpovu drugom mandatu – stvarno stanje nacije spornije je nego ikad, a demokratski otpor može se očekivati i unutar i izvan Kongresa.

Po nizu pitanja – imigraciji, troškovima života, gospodarstvu, carinama, vanjskoj politici – zemlja je duboko polarizirana dok se približavaju međuizbori, a ankete pokazuju da više birača ne odobrava nego odobrava Trumpov rad, piše The Guardian.

Gospodarstvo

Podaci objavljeni krajem prošlog tjedna pokazali su da je godišnji rast BDP-a u posljednjem tromjesečju 2025. usporio na 1,4%, što je manje od 3% koliko su prognozirali mnogi ekonomisti, te pad u odnosu na 4,4% u prethodna tri mjeseca. Usporavanje se dijelom pripisuje rekordno dugom 43-dnevnom zatvaranju savezne vlade prošle jeseni.

Gospodarstvo je pokazalo veću otpornost na šok Trumpove carinske politike nego što su neki ekonomisti strahovali. U siječnju je otvoreno oko 130.000 novih radnih mjesta, a trgovci bilježe snažnu potrošnju.

Ipak, to je daleko od „zlatnog doba” koje je Trump obećavao. Za republikance je zlokobno to što birači izražavaju nezadovoljstvo pitanjima „priuštivosti” – koje je Trump obećao riješiti u kampanji, ali ih je potom nazvao „demokratskom podvalom”.

Unatoč niskoj nezaposlenosti i inflaciji, mnogi birači smatraju da je gospodarstvo u lošijem stanju nego za vrijeme Joea Bidena, koji je bio kritiziran jer se nije dovoljno učinkovito nosio s rastom cijena.

Carine

Trumpova zaštitna ekonomska politika, kojom je uveo izvanredno širok raspon uvoznih carina na robu iz gotovo svih zemalja svijeta, sada je u rasulu nakon prošlotjedne presude Vrhovnog suda.

Sud je presudio da je prekoračio svoje ovlasti prema Zakonu o međunarodnim ekonomskim ovlastima u izvanrednim situacijama.

Presuda baca sjenu neizvjesnosti na Trumpovu strategiju – najavljenu prošlog travnja kao „dan oslobođenja” – da carinama potakne preporod američke proizvodnje.

Paradoksalno, Trump bi politički mogao profitirati od tog udarca, jer većina birača ne podržava carine i smatra da one poskupljuju život. Ekonomske studije podupiru stav da carine potiču inflaciju. Njihovo ukidanje moglo bi osloboditi američke proizvođače od protucarina drugih zemalja.

Predsjednik je oštro reagirao na presudu, nazvavši suce koji su glasali protiv carina „sramotom za svoje obitelji” i govorio o „alternativama” na ljutitoj konferenciji za medije. Tijekom vikenda najavio je opće carine od 15% na temelju druge pravne osnove. Vjerojatno će o tome imati još što reći u večerašnjem govoru.

Imigracija

Možda još važniji Trumpov simbol od carina, ali i ovo pitanje prijeti da mu se obije o glavu jer birači negativno reagiraju na agresivne metodemaskiranih agenata ICE-a i Carinske i granične službe (CBP) na ulicama Minneapolisa i drugih gradova.

Raspoređivanje više od 3.000 saveznih agenata u Minneapolis u operaciji „Metro Surge” stvorilo je ozbiljne političke probleme. Dvoje američkih državljana, Renee Good i Alex Pretti, ubijeni su dok su promatrali ili prosvjedovali protiv racija deportacija te su kasnije od dužnosnika administracije označeni kao „domaći teroristi”. Stariji muškarac, također američki državljanin, uhićen je u svom domu i izveden na temperaturu ispod ništice zbog sumnje da je ilegalni imigrant.

Petogodišnji dječak Liam Conejo Ramos fotografiran je dok ga agent privodi ispred kuće, a kasnije je s ocem prebačen u centar u Teksasu prije nego što je sud naredio njihovo puštanje.

Snimke i fotografije izazvale su javnu reakciju. Gotovo polovica birača smatra da je Trump otišao „predaleko” u provedbi svoje imigracijske politike, iako je na početku mandata imala snažnu potporu.

Kontroverze su dovele do povlačenja saveznih snaga, koje je naredio „car za granicu” Tom Homan. No malo je razloga vjerovati da će Trump odustati od pitanja imigracije i deportacija, koje su u središtu njegove poruke još od najave kandidature 2015.

Vanjska politika

Trumpovo obećanje o „Americi na prvom mjestu” i okončanju „vječnih ratova” izgleda poljuljano dok se golema američka vojna sila priprema za nove napade na Iran, drugi put u godinu dana.

Predsjednik navodno razmatra i veliku vojnu kampanju s ciljem promjene režima u Iranu, što podsjeća na invaziju Iraka 2003., koju je sam Trump više puta nazivao pogreškom.

Napetosti su porasle i s Venezuelom, gdje je Trump naredio operaciju hvatanja predsjednika Nicolása Madura, kojeg je administracija označila kao „narko-terorista”.

Početkom godine izazvao je napetosti i s Nato savezom zahtijevajući da Danska ustupi Grenland.

Trump se predstavlja kao mirotvorac i otvoreno priželjkuje Nobelovu nagradu za mir, tvrdeći – netočno – da je okončao sedam ili osam ratova. Prošli tjedan pokrenuo je svoj „Odbor za mir”, predstavljen kao alternativa Ujedinjenim narodima, ali zasad su mu se pridružili samo pojedini, uglavnom autoritarni lideri.

Vladavina prava

Pod vodstvom državne odvjetnice Pam Bondi, Trump je narušio neovisnost Ministarstva pravosuđa i koristio ga za obračun s političkim protivnicima.

Među optuženima su bivši direktor FBI-ja James Comey i državna odvjetnica New Yorka Letitia James, koja je 2022. protiv njega podnijela tužbu zbog prijevare. Savezni sudac odbacio je obje kaznene prijave uz obrazloženje da je tužitelj bio nezakonito imenovan.

Slične pravne odmazde zabilježene su i drugdje, uključujući istragu protiv Jeromea Powella, predsjednika Federalnih rezervi, nakon sukoba s Trumpom oko kamatnih stopa.

Također traje sporo objavljivanje dokumenata o Jeffreyju Epsteinu, unatoč zakonskoj obvezi da se svi dokumenti objave do prosinca. Više od tri milijuna dokumenata i dalje je zadržano bez objašnjenja, a objavljeni su snažno redigirani.

Kriminal

Trump tvrdi da je stopu ubojstava i nasilnog kriminala smanjio na najnižu razinu u 125 godina zahvaljujući oštroj politici i raspoređivanju nacionalne garde u nekoliko gradova pod demokratskom upravom.

No podaci su složeniji. Stopa ubojstava već je bila u padu dvije godine prije njegova povratka na vlast. Nakon porasta 2020., pala je sljedeće godine, zatim ponovno porasla 2022., a potom nastavila padati.

Očekuje se da će stopa ubojstava 2025. pasti na najnižu zabilježenu razinu – četiri na 100.000 stanovnika – prema Vijeću za kazneno pravosuđe. No taj trend započeo je tijekom Bidenove administracije.

Zdravstvo

Raste nezadovoljstvo zbog porasta troškova zdravstvene skrbi, prijetnji rezovima u programima poput Medicaida i ukidanja subvencija iz Zakona o pristupačnoj skrbi (Obamacare).

Više od polovice Amerikanaca strahuje da ove godine neće moći priuštiti osnovne zdravstvene usluge, pokazuju ankete.

Agenda „Make America Healthy Again” (Maha), koju zagovara ministar zdravstva Robert F. Kennedy Jr., suočava se s kritikama zbog slabljenja politike cijepljenja, rezova u financiranju znanstvenih istraživanja i ublažavanja ekoloških propisa.